Po broju žena koje godišnje obole i preminu od raka grli?a materice Srbija se, nažalost, nalazi na samom evropskom vrhu. Razlog je, pre svega, neobaveštenost žena o važnosti preventivnih ginekoloških pregleda.
Glavni uzro?nik karcinoma grli?a materice (cerviksa) je infekcija humanim papiloma virusom (HPV). Postoji preko 150 razli?itih HPV genotipova i ve?ina njih izaziva benigne promene na koži i sluzokoži, dok samo neki genotipovi mogu da izazovu maligne promene na ?elijama sluzokože grli?a materice i stoga se zovu ‘visoko-rizi?ni’ genotipovi. HPV16 i HPV18 odgovorni su za preko 70% svih karcinoma grli?a materice, pa se infekcija ovim genotipovima smatra najve?im faktorom rizika za oboljevanje. Sa druge strane, neki HPV genotipovi (naj?eš?e HPV6 i HPV11) mogu dovesti do nastanka genitalnih bradavica (kondiloma), ali nisu u vezi sa nastankom karcinoma, pa se zovu ‘nisko-rizi?ni’ tipovi.
HPV se u najve?em broju slu?ajeva prenosi direktnim seksualnim kontaktom i smatra se naj?eš?om polno prenosivom infekcijom. Ve?ina ljudi bude u nekom periodu života zaražena HPV virusom, ali infekcija ?esto prolazi spontano, bez simptoma i posledica. Me?utim, imunološki sistem nekih žena se ne izbori sa HPV-om, a dugotrajna infekcija visoko-rizi?nim genotipom HPV zna?ajno pove?ava rizik za nastanak karcinoma. Razvoju karcinoma grli?a materice pored rizi?nih seksualnih kontakata doprinose i dodatni faktori kao što su pušenje, loš socio-ekonomski status, oslabljen imunitet i geneti?ka predispozicija. Period izme?u infekcije HPV-om i nastanka karcinoma je dug, traje godinama (?esto i duže od 10 godina), a tokom ovog perioda na ?elijama grli?a prvo nastaju premaligne promene (CIN – cervikalna intraepitelna neoplazija), koje se postepeno transforimišu u karcinom.
Redovni ginekološki pregledi imaju za cilj da otkriju postojanje prekanceroznih promena na grli?u materice pre nego što se one razviju u karcinom. Takve promene se u ve?ini slu?ajeva mogu otkloniti relativno jednostavnim hirurškim intervencijama koje ne ostavljaju posledice na seksualni život žene ili njenu reproduktivnu sposobnost.
U toku preventivnog ginekološkog pregleda se uzima bris sa grli?a materice koji se zatim u laboratoriji analizira pod mikroskopom (Papanikolau, Pap ili PAPA test). Može se uraditi i kolposkopija: pregled epitela vagine, vulve i grli?a materice pomo?u uveli?avaju?eg instrumenta – kolposkopa. Ukoliko se detektuju izmenjene ?elije epitela, potrebno je uzeti bris sa grli?a materice za analizu prisustva visoko-rizi?nih tipova HPV, a u nekim slu?ajevima se radi i biopsija – uzimanje malog komada tkiva radi patohistološke analize. U mnogim razvijenim zemljama se, umesto PAPA testa, kao osnovni test za prevenciju karcinoma grli?a materice koristi HPV analiza ili se istovremeno rade i PAPA test i HPV analiza. Time se prevazilaze ograni?enja PAPA testa, pre svega njegova nedovoljna pouzdanost – npr. dešava se da nalaz PAPA testa bude uredan a da žena ima prekancerozne promene na grli?u materice, što za posledicu ima propuštenu priliku za pravovremeno le?enje.
Rak grli?a materice je u razvijenim zemljama skoro iskorenjen, zahvaljuju?i efikasnim programima za prevenciju i ulaganju u dijagnosti?ke testove za rano otkrivanje prekanceroznih stanja. Od pre desetak godina postoji i vakcina protiv HPV i masovno se koristi u razvijenim zemljama Severne Amerike i Zapadne Evrope. Me?utim, ova vakcina ne uklju?uje imunizaciju na sve visoko-rizi?ne HPV genotipove, tako da i vakcinisane žene moraju i?i na redovne ginekološke preglede. HPV vakcinacija se preporu?uje devoj?icama od 12. godine, pre nego što stupe u seksualne odnose, a efikasna je i kod starijih devojaka i žena, ali samo ako se utvrdi da ve? nisu inficirane HPV virusom.
I u Srbiji postoji organizovani skrining program za rano otkrivanje raka grli?a materice, ali je pre svega obaveza svake žene da brine o svom zdravlju i redovno pose?uje ginekologa.
Najpreciznija tehnika za detekciju HPV je PCR (lan?ana reakcija polimeraze), kojim se zapravo detektuje geneti?ki materijal (DNK) virusa. Ova metoda je veoma osetljiva, njome se može detektovati ?ak i najmanja koli?ina virusa u cervikalnom brisu. Tako?e, jedino PCR metodom koja se bazira na detekciji virusne DNK se može utvrditi koji HPV genotip je prisutan u cervikalnom brisu. U laboratoriji DNK LAB HPV analiza se radi Real-Time PCR metodom na savremenim aparatima poznatog proizvo?a?a Applied Biosystems, a obavljaju je stru?njaci sa decenijskim iskustvom ste?enim u prestižnim evropskim laboratorijama. Ova metoda, pored odre?ivanja ta?nog HPV genotipa, omogu?ava i HPV kvantifikaciju – precizno odre?ivanje broja genomskih kopija HPV u ispitivanom uzorku.
Da biste saznali više o HPV analizi možete telefonom ili emailom zakazati besplatnu konsultaciju sa stru?njacima laboratorije DNK LAB.